So'ose paɛ yelezuo la

Gaana wa Lɔgebuura Biŋre Zi’an Tigere

Ze'ele Wikipiidiya
(malum tee ze’ele Ghana Tourism Authority)

Gaana Gɔmena weleŋo sɛka ti ba yi'ira solemiine puan ti "Ghana Tourism Authority" de la Gaana duma tigere n boi minisita n biseri bisega zi'ansi la buuri malema bɔŋa zi'an la ti ba yi'ira solemiine puan ti " Ministry of Tourism, Arts & Culture" ti la tuunɛ kankaŋi dɛna ti na sɔna bisera, maala, viisa, bo'ora gee suŋera ti tuuma la tɔla niŋa suŋa suŋa.

Tuusum (History)

[demese | demesego zia]

Gaana wa lɔgebuura biŋere zi’an tigere wa yuum pi’ilum la 1960 yuunɛ la puan dɛna Gaana lɔgebuura biŋere zi’an.[1]Lɔgebuura biŋere zi’an wa yuum nyaa ta lebege Gaana lɔgebuura biŋere zi’an tigere la 2011 yuunɛ la puan dɔla la Gaana wara gɔŋɔ la ti ba wi’ira ti ‘act 817’ la puan. Wara gɔŋɔ wa ti ba wi’ira ti ‘act 817’ la tukɛ tigere la tuuma mɛ ti ba bisera Gaana gɔmena tuuma n tuni se’em bɔna tigere la puan.

Wara gɔŋɔ wa kelu bo tigere la yɔ’ɔ muunɛ ti ba nyɛta ligeri tiga duma la puan ti ba bɔ’ɔra gɔnɔ ti ba tana tuna la lɔgebuura biŋere zi’an tuma la ti ba me lagesera kɔbega puan la ayina ti ba wi’ira ti ‘one percent (1%) ‘ ti la dɛna tinmaalegɔ.[2][3]

Zi'ansi bisega duma n boi Ghana wa de la sɛla n suŋeri tiŋa zo'e zo'e, sɛla n sɔi la ni suŋera mɛ  basera ti lageŋɔ bɔna la tinsi basɛba, suŋera ti nɛreba nuɛta tuuma. [4][5]Ghana n de yia tiŋa ti ka iŋɛ sɛla ti ba yi'ira ti kibesi ti ha yuum iŋɛ ti ba di ba yuum kɔbesi sinaasi "400th anniversary" ti ba tara tɛra sɛba ti ba yuum loose ba la n boi Jamestown, Accra, ti ba yuum da'ara ze'eta  Jamestown tara kina Virginia, n boi USA, n boi 1619.[6]

Ba iŋɛ yelekara sɛba (Notable Initiatives)

[demese | demesego zia]

Weleŋo wa loe la dabesa n paɛ se'em bɔna yuunɛ woo puan ti ba ita tɛra buuri malema yɛla:

Initiative Commemoration Year instituted Date of Celebration
National Chocolate Day Valentines Day (Love) 2005 10 February - 14 February
Year of Return 400 years since the first slave ships landed in the Americas 2018 2019

lemeŋo Yuunɛ (Year of Return)

Gaana lɔgebuura biŋere zi’an tigere wa biŋɛ la sɔa ti la dɛna dabesa asi’a yuunɛ puan ti ba dɛna yele zuri Gaana tiŋa wa puan. Maalegɔ sɔa Dɛ’ɛna dɔla Yunsɛka ti ba biŋɛ De’eŋo dabeserɛ Gaana ‘Chocolate’ Dabeserɛ[7] Nɔgerɛ dabeserɛ (Love) 2005[5] 10 Gunfukɔ - 14 Gunfukɔ Kulega yuunɛ[8] [9]Yuukɔbesinaasi (400) n tole ti dabeserɛ wia daana ɔ̃ɔreŋɔ yuum paɛ Amɛreka tiŋa puan la 2018 2019.

Bɔna 2019 yuunɛ la puan, ba yuum pɔsɛ iŋɛ la sɛla ti ba yi'ira ti "The Year of Return" La yuum de la "The Ghana Tourism Authority" duma n yuum iŋɛ de'eŋo miŋa. La yuum de la yuunɛ de'eŋo ti eere la buuri malema yɛla ma'a tuuma.  De'eŋo wa tuunɛ kankaŋi yuum de la de la la suŋɛ nɛresɛba n yuum ki'iri America gee dɛna Afirika nɛreba ti ba tana bina ba tuusum la buuei nɛreba n de nɛresabesi la. De'eŋo wa yuum pa'asɛ la ba "400th anniversary" daarɛ n yuum bala. Ti la yuum makers sansɛka ti ba yuum da'arɛ nɛreba ze'ele Jamestown n boi Virginia, n yuum boi nɛreba koosego saŋa la "Transatlantic Slave Trade".

De'eŋo wa ti ba yuum yi'ira ti "The Year of Return" tari nɛreba mɛ zo'e zo'e wa'am Gaana wa n yuum paɛ wuu miliyoni ayima (one million) bala yuum ta'asɛ ti Gaana yuum nyaa nyɛ  ligeri n yuum paɛ wuu kalɛ  "$1.9 billion". De'eŋo la kelum tara suŋerɛ mɛ bo'ora saama.Zian kayima ti nɛreba daa kiŋɛ ta bisɛ kan malum tam la yele  de la "Elmina Slave Castle" la yuum de la zi'an ti la yuum ana wuu da'a la ti ba kɔɔsa nɛreba. Fu dikeri  la karesa ata fu san ze'ele Accra kina bini, gee la lem mɛ la Cape Coast.

Weleŋo duma (Agencies)

[demese | demesego zia]

Weleŋo wa ti ba yi'ira di ti "The Ghana Tourism Authority" de la tiŋa la tiŋa la weleŋo ayima ma'a n tari sore to ba tuna bala tuuma. Gee ba mi kelum tara weleŋo duma bibesi mɛ ti basɛba dɛna wuu:

•Ghana Museum and Monuments Board

•National Commission on Culture

•National Theatre of Ghana

•Ghana Tourism Development Company

•Kwame Nkrumah Memorial Park

•Hotel Catering and Training Institute[10]

•Creative Arts Council

•National Folklore Board[11]

Bisega zi'ansi (Tourist Sites)

[demese | demesego zia]

A iŋɛ bisɛ (Adventure)

Bia National Park

Paki sɛka ti ba yi'ira solemiine puan ti "Bia National Park"  de la pua buyima n boi burɛ buta puan n de wuu "Bia Conservancy Area" a de la zian ti ba gu'ura ti la katɛ paɛ wuu "306 km2". Bilam n de naarɛ zian bo'ora goto duma bayi n lem Bia kulega la m de bukatɛ la. Ba biŋɛ zi'an wa la 1935 yuunɛ la puan tara bala ta paɛ 1974.[12]

Sɛla ti ba yi'ira ti "Bia National Park" wa boi i Western North Region, n boi west Takoradi tiŋa puan ti ba tara palɛ ze'ele Kumasi puan tara bala kina Bibiani bii fu ta'am ze'ele Tarkwa-Sefwi puan ta paɛ Wiawso palɛ la puan. Saŋa sɛka ti fu wan ta godusi wa de la Fɔɔ ŋmarega la puan ta paara The best time for game viewing is from November to bureya pooren ŋmaresi sinaasi la puan n boi yuunɛ saŋa la puan gee ti sanire saŋa la mi dɛna May ta paara June la September kelum ta paara Fɔɔ ŋmarega la puan ni ka ana suŋa yɛsa la zi'an la ni zɛresa mɛ la ɔɔrɔ n ni bɔna saŋa kaŋa la puan.

Kelum bisɛ kalam (See Also)

[demese | demesego zia]

Bia National Park

Dodi World

Viisegɔ Lɔgerɔ (References)

[demese | demesego zia]

1. ^ "Ghana Tourism Authority". Ghana Tourism Authority. Retrieved 9 December 2019. 2. ^ Pike, Steven (14 December 2015). Destination Marketing: Essentials. Routledge. p. 30. 3. ^ Oxford Business Group (2012). The Report: Ghana 2012. p. 203. 4. ^ Reed, Ann (27 August 2014). Pilgrimage Tourism of Diaspora Africans to Ghana. Routledge. p. 63. 5. ^ Jump up to:a b "Chocolate Day". Visit Ghana. Retrieved 15 February 2020. 6. ^ Editor (13 March 2019). "Year of Return - Ghana 2019". touringghana.com. Retrieved 15 February 2020. Error on call to Şablon:cite web: Parameters url and title must be specified.: |last= has generic name (help) External links[edit source] • Official Website Categories: • Tourism in GhanaGaana wa lɔgebuura biŋere zi’an tigere wa de la Gaana wa maaleŋɔ n boi lɔgebuura weeleŋɔ la ti ba wi’ira ti ‘Ministry of Tourism’ la, buuri malema la yagebegɔ weeleŋɔ ‘Culture and Creative Arts’la, sɔna bisera la lɔgebuura la za’an n bo Gaana wa la dɔla la koosego puan, zɛkera tɔla niŋa, bɔ’ɔra gɔnɔ ti ba tuna yagebegɔ tuuma, viisera dee yalegera Gaana lɔgebuura bɔŋa zi’isi la si tuuma Gaana wa za’an puan.