Diimin Diimin Sɔlema

Ze'ele Wikipiidiya

Diimin diimin sɔlema de la sɛla n boi Afrika tisi wa u ta tuue. Zo'e zo'e, ba dikɛ ba ta la solenwogero. Gee tu san bisɛ bama Paa Paa, tu wan ti ba bo la batɔka la solenwogero.

A de la solensi'a kɔ'ɔm pi'ilum bɔna na ti nɛreba ti'isɛ ti si dɛna yelemɛŋerɛ sɔlema. Buuri woo puan solen-ana taaba puti'irɛ la de la buyina gee a n tuure se'em n ta'am bɔna tɔka tɔka. Magesi wuu buuri woo n boi Gaana wa tari solene n tɔgeri la iŋɛ se'em ti sangana bii yingɔŋɔ wa zɛkɛ zom yinɛ saazuo sa gee ka lɛm tiŋa.

Gurenɛ bii Farefari duma so'olum wa na yeti Yinɛ yuum basɛ ti saŋana wa Yuum lɛm la tiŋa na ti nɛra woo ŋmata si'ira ɔbera gee kunkone n yuun ka mi n wan iŋɛ se'em ŋma sangana la, nyaa mɔkɛ bugum ti a kɔ'ɔm si sanganɛ la ti la ni'e ti a obe. Ŋwana ti la wuŋɛ Yinɛ ti a zɛkɛ sanganɛ wa zom saazuo sa ti tu kale paara wa.

Kambuntiŋa so'olum me, ba yeti saŋana wa Yuum lɛm la tiŋa gee pɔgenya'aŋa n yuun tari tanduŋa n wɔgɛ tɔɔra sagebɔ. N tɔɔre la mina gee zɛgesa tanduŋa la tugera sanganɛ la. Ŋwana ti la wuŋɛ Yinɛ ti a basɛ ti saŋana la zɛkɛ zom ti tanduŋa la da paara e ti la wuna e.

Tu san bisɛ solema wa n boi zuon wa, a puti'ira la de la buyina. La iŋɛ se'em ti saŋana wa kale lɛm tiŋa wa. Gee sɔlema n tu se'em la n boi tɔka tɔka.

Diimin diimin sɔlema wa sɛba ti'isa ti a de la yelemɛŋerɛ wa pu paɛ se'em ma'a. Gee tu wan bisɛ la sugum buta ma'a kalam[demese | demesego zia]

  • Solensi'a ti nɛreba ti'isɛ ti a de la yelemɛŋerɛ gee ti a tɔgera tiŋa pi'ileŋo yɛla bii Yinɛ yɛla (myths). Mam pugum makɛ se'em zuon wa la de la ama taaba.
  • Solensi'a n pa'ali yelesi'a n iŋɛ kurum sa , la nɛreba n daa vɔe ba vom se'em yuuma fii wa n tole la(legends).
  • Solensi'a taaba n boe ana puan de se'ere ti Kambusi tɔgɛ pa'alɛ salema kuka la n ze'ele Yinɛ zuo sige na ti Okomfo Anokye to'e se'em la. Hali, fu san paɛ Kumaasi, fu wan nyɛ ti ba yagum a foote ti a zɛ tɔ'ɔra kuka mina Yinɛ saazuo sa.
  • Tiŋa pi'ileŋo sɔlema (stories of the origin
  • Solen-ana de la si'a taaba ti tu wuna Yinɛ n yuun maalɛ tiŋa wa se'em. Sole-ana de la si'a ti tu ba'am wuna Yinɛ gɔŋɔ puan la.

Diimin diimin sɔlema n bɔkɛ bamiŋa se'em[demese | demesego zia]

  • Nɛreba ti'isɛ ti a de la yelemɛŋerɛ sɔlema.
  • Solen-aŋa ka tari yuuma wuu solenwogero tuseto la. Ba ne kɔ'ɔm tɔgɛ mɛ ta go'e.
  • A dagi solensi'a ti nɛra ni ti'isɛ iŋɛ. A kɔ'ɔm na bɔna la dibeeren na.
  • A de la solensi'a ti ba kɔ'ɔm tuura a la Nuurɛ bala wa paɛ zina.
  • ka tari sɔna. La ka de Azagela n solum soledina wa. Tu ka mi se'em n solum a basɛ na.
  • A ka de si'a ti na pɔsɛ yeti "n solene n boi" la.

Diimin diimin sɔlema wa n tari sɛla bɔ'ɔra sɛba n boi tiŋa la puan[demese | demesego zia]

  • Nɛreba tuunfi'isa, tuunsuma, zinyagerɛ la yɛla zo'e zo'e de la sɛla ti sɔlema wa ta'am tee.
  • A pa'ali nɛreba yɛm basɛ ti ba paara taaba zamesera sum la be'em yɛla.
  • A ka'ani nɛreba ti ba da ita sɛla n wan dɛna tuurɛ bɔ'ɔra ba boe tinsɛka puan la.
  • Ba Basɛ ti tu mina tu buuri yɛla n ani se'em bii n naam se'em. Yele-ana za'a basɛ ti nɔnyinɛ la putɛyinɛ n bɔna nɛreba la zi'an.

Viisɔgɔ Lɔgerɛ[demese | demesego zia]