Pizza

Ze'ele Wikipiidiya
Pizza
type of food or dish
Subclass ofconvenience food, finished good, flatbread, Pizzas, casseroles Demese
Part ofItalian cuisine Demese
Native labelPizza Demese
Country of originItaly Demese
Made from materialdough, tomato sauce, cheese Demese
Hashtagpizza Demese
CuisineItalian cuisine Demese
History of topichistory of pizza Demese
Shapedisk, rectangle Demese
Model itemfried pizza Demese
Serving temperaturehot Demese
Coursefirst course Demese
Unicode character🍕 Demese

Pizza (English: /ˈpiːtsə/ PEET-sə, Italian: [ˈpittsa], Neapolitan: [ˈpittsə]) a de la dia buuri n ze’ele Italian tiŋa puan dee ti a ana kilega kilega, a ni ana la labeseka  dee tib a ni dikɛ Kireka zom, kamatuusi, iilum, zã’asum zo’e zo’e (‘sausage, anchovies’, tarema nɛnɔ, alebasa, ‘olives”, zɛvuurɔ, nɛnɔ, ‘ham’ la ba zo’e zo’e), dee tib a nyaa ni sɛ e bugum walɛ  n zo’e puan, yele yele wuu dɔɔrɔ ‘oven’ la puan.

Ba pɔsɛ wum yelebire wa n de Pizza la ‘10th century’, Latin gɔŋɔ puan bɔna Southern Italian tiŋa n de Gaeta n boi Lazio, bɔna bama la  ‘Campania’ tiŋa  tiŋasuka. Ba ni magesɛ tara Raffaele Esposito bɔ’ɔra yese la n ni maalɛ zina beere Pizza Naples tiŋa puan. 2009 yuunɛ la puan ti ‘Neapolita Pizza’ yuum dikɛ ba miŋa pa’asɛ European Union puan ti la dɛna buuri dinu’uma. 2017 yuunɛ la puan, ti Neapolitan Pizza tuuma yuum lagu kɛ UNESCO duma ‘Intangible cultural Heritage’ yu’ura puan.

Pizza la a buuri la za’a lagum pa’asɛ tingɔŋɔ wa  za’a disɛba ti nɛra woo nɔŋɔ  dee mina. Ba koosi Pizza wa diisi koosego zi’an woo mɛ, kelum pa’asɛ Pizzerias (pizza ma’a koosego zi’an),  Mediterranean restaurants, ba tari sina bɔ’ɔra mɛ fu san dã, dee me kelum dɛna sore zuo dia. Italy tiŋa puan, ba ni ka ŋmɛ e dee dikɛ bo nɛra, ti a me ni tara la sua la deesunka sɛka n tari yina la (fork). Fu me san ka bisɛ a aŋa la, ba ni ŋma e ala yima yima de tara nu’usi dita e. ba me kelum kɔɔsa ba ti ba dia lɔgerɔ koosego zi’an. Ba tari la walum dugera ba.

2017 yuunɛ la puan, tiŋa wa za’a puan ba koose Pizza la US$128 billion,ti US duma me kɔɔsa e $44 billion n ze’ele bo Pizza duma 76,000. Ba za’a puan, 13% US duma nɛreba za’a kãlɛ puan pɔsera yuuma ayi wɛ’ɛsa diti Pizza mɛ saŋa woo.

Etymology[demese | demesego zia]

Pizza yelebikɛka wa ze’ele la Latin duma gulesegɔ yelebɛa puan n boi Gaeta tiŋa puan, de me kelum pa’asɛ Byzantine Empire, 997 AD la puan. Yelesum la yeti, lɔgerɔ basɛba de la fu dikɛ bo ‘bishop’ n ze’ele ‘Gaeta duodecim Pizze’ (“pizzas pia la bayi) bureya dare woo, de me le bo Pizza pia la bayi, Easter laherɛ daarɛ.

Suggested etymologies include:  [demese | demesego zia]

Byzantine Greek and Late Latin pitta > pizza, cf. Modern Greek pitta bread and the Apulia and Calabrian (then Byzantine Italy) pitta, boribori kilelabesega ti ba tara bugum wɛla si’ira. Pitta yelebire wa tuulesum ze’ele la Ancient Greek πικτή (pikte), “fermented Pastry”, dee ti Latin ti a dɛna “Picta”, bii Ancient Greek πίσσα (pissa, Attic πίττα, pitta), "pitch", bii πήτεα (pḗtea), "bran" (πητίτης pētítēs, "bran bread").

‘Etymological Dictionary of the Italian Language’ garesɛ pa’ala Pinza "clamp", dee zina beere Italian tiŋa duma pinze "pliers, pincers, tongs, forceps". Ba tuulesum duma ze’ele la Latin Pinsere “fu tɔ, di’e

Lombards yelebire bizzo bii pizzo vuurɛ de la  "mouthful" (a ŋwɔni la solemiine yelebire “bit” la “bite”), tib a yuun tari wa’am Italy 6th century AD saŋa la sa ti Lombards yuum kɛ bini na. ‘ High German consonant shift’ duma n wan nyaŋɛ garesɛ pa’alɛ b>p wa vuurɛ, la me kelum pa’alɛ German duma yelebire Imbiss vuurɛ dele “snack”.

Ba ni makɛ saŋa wi’wra Pizza bunpika la “Pizzetta”.  Nɛresɛka n me si’ire Pizza yu’urɛ de la “Pizzaiolo”.

Ba peŋe “pizza” yelebire wa la Italian tiŋa puan yelebire tari wa’am solemiine puan 1930 yuunɛ puan. Dee ti anɛra woo daa nyaa ka mina e la, ti solemiisi daa wi’iri Pizza la “kamantua gingine”. So’olum basɛba kelum wi’ira Pizza la kamantua giŋine.

History[demese | demesego zia]

Pɛgerɛ la demiŋa: Pizza tuulesum[demese | demesego zia]

La pugum gulesɛ ga mɛ ti nɛreba tara za’asum zo’e zo’e pa’asɛ boribori zom puan maaala boribori, ti ŋwana wa pugum bɔna kuremesa tuulesum puan. 6th century BC, Persian tiŋa soogɛduma n boi Achaemenid Empire doose Darius n yuum de nɛŋa daana si’ira bori bori sɛba n de bunlabesi, dee ti ancient Greeks da ani dikɛ kaam nyɛga la iilum lagum maala bori bori. Ba daa ta lagum tiɛ Pizza n de dia n boi Aeneid, Celaeno, Harpies tiŋa duma pɔgenaba daa pugum yele Trojans tiŋa duma kum n ni pɛregɛ ba ti ba dita ba dia teebule zuo (Book III). VII gɔŋɔ la puan, Aeneas la a budaasi yuum to’e la dia la giŋekileka ti ba dikɛ zɛvuurɔ lagum pa’asɛ si.

Ba daa sirum di dia la ba’asɛ la ti ba  daa nyaa yeti teebule sɛka ti ‘Celaeno’ daa yɛta la sirum ŋwana. 2023 yuunɛ la puan ti ‘archeologists’ duma daa ta baŋɛ ti fresco n boi Pompeii tiŋa puan bɔta ti a ana wuu Pizza dia n ani se’em la dee tib a ni dikɛ e iŋɛ lapɛgera zuo. Italian duma buuri malema minisita yeti a ta’am dɛna yaabesɛka  nananewa dia. Ba pɔsɛ wum yelebire wa la ‘notarial gɔŋɔ ti a gulesɛ e Latin tɔgum puan ti gɔŋɔ wa dabeserɛ dɛna siibedaa ŋmarega, 997 AD yuunɛ la puan ti la bɔna Gaeta tiŋa puan, ti a yɛta tib a yɔ e “piiza pia la bayi la kurekuri bɔgena’arɛ la kurekuri siyiba, buuriya daarɛ. De me kelum yeti ba bo e piiza duma pia la bayi  la nuusi, Easter daarɛ”.

Nananewa piiza me kelum ŋwɔna la ‘Naples’ borebori labesega dia Italy tiŋa puan   18th bii 19th ‘century’ pɔsega saŋa puan. Dee ti saŋa kana daa paɛ la, bad aa ni dikɛ la galiki, yaarum, kurekuri kaam, la iilum maalɛ borebori labesega la. La kɔ’ɔm ka de sɛla ti la nara ti fu dikɛ kamantuusi pa’asɛ bini. Dee la me kɔ’ɔm ka de la kɔ’ɔm dɛna la bala dee ti 16th century la paɛ dee ti Columbian teere la paɛ. dee ti 1830 yuunɛ la puan, ba yuum koosi piiza la zi’an n yo’e la ba maaleba zi’an la ma’a.   

Ba maalegɔ (Preparation)[demese | demesego zia]

Ba kooseri Piiza tuulɛ tuulɛ mɛ bii ba san ma’a, a mune mune bii ba san ŋma e. ba me kelum maasum folese’ere tib a wan nyaŋɛ gu beem la tib a de lagum taaba, de me kelum tara sɛla n wan ta’am ma’a paa de me kelum le ta’am tulekɛ dee ti la ka tɔi. piiza ma’asega duma me kelum bɔna mɛ la aza’asum duma ti fu wan ta’am sɛ e fu miŋa.

Piiza basɛba me kelum bɔna mɛ dɛna to’e la fu sɛ fu piiza duma.  Ba boi la koosego zi’an tib a kɔɔsa ba bun kasa la ti fu nyaa ni da kule ta sɛ fu miŋa. Ba me kelum kɔɔsa ba za’asum duma la sɛla woo n nari ti fu tari kule ta dikɛ pa’asɛ fu piiza la puan sɛ.

Sɛ’a (baking)

Dia koosego zi’an, ba ta’am sɛ piiza sɛ’a deo la ti ba dikɛ bulɔki duma mɛ e ze’ele la, ba me ta’am kelum dikɛ nasaabugum sɛ’a deo la n ze’ele ‘Conveyor belt’ bii ba sɛ’ɛra ba kurum kurum sɛ’a deto la tib a dikɛ dɔɔrɔ maalɛ e. b ani dikɛ la dibewoko dikɛ piiza la si’ilɛ bugum puan, ti dibega wa yu’urɛ dɛna ‘peel’ la dikɛ piiza duma la iŋɛ la kurego laa n ani kilega puan de nyaa dikɛ ba ki’isɛ deo la n tulegɛ la puan, bii deo la puan n wen ana se’em. Dee ti fu baŋɛ dikɛ dibega la tum, b ani iŋɛ la karewɛɛna zom miise dibega la zuo, ti bala ti a wan tana digesa piiza duma la zɛ’ɛta suŋa dee me kelum ta’am e ɔbegera. Ba san maaleba yire, fu ta’am sɛ ba piiza taŋa zuo sɛ’a deo la puan. Fu kɔ’ɔm dikɛ e si’ilɛ kurego laa la zuo bala ni kɔ’ɔm basɛ ti tuulega la ni ba’a ki’ira e mɛ paa, kabera e. yɛa basɛba ni tara la dɔɔrɔ sɛ’a deo la, ba zo’e zo’e ni bɔna la yiŋa. Ba zo’e zo’e ni ana me wuu laa ti fu tulege a nuurɛ vuge tiŋa, piiza sɛ’a deto pugum bɔna me sa kurum kurum. Fu me ta’am kelum dikɛ e sɛ piiza baŋa zuo, ŋwana ti fu wa ni kɔ’ɔm dikɛ piiza la dɔgelɛ baŋa la zuo.  Greek pizza, nɔŋɛ ‘deep dish Chicago’ la Sicilian   ŋwɔsum n sɛ’ɛri se;em la, ba  sɛ’ɛri ba la kurego laa zuo, ŋwana wa nyaani ba kɔ’ɔm dikɛ ba sɛ deo la puan.

Dia koosego duma ni tara la mina n de ma’a ti ba kɔ’ɔm mɛ e bo piiza ma’a sɛ’a de kelum tara teebule ti ba maala piiza duma la zuo. Piiza sɛ’a zo’e zo’e ‘Chains’ ta’am ni kɔ’ɔm sɛ’ɛra ba miŋa.

Crust[demese | demesego zia]

Piiza la tiŋa tib a wi’ira ti “Crust” la, a ta’am ni yalegɛ mɛ yese la ba maalɛ e se’em , a me kelum ta’am pɔɛ mɛ yese ba san dikɛ nu’usi sɛ Neapolitan Piiza bii a dagelum bɔna la woko puan n de ‘ Chicago-style’. Buuri maalegɔ puan a  ni kɔ’ɔm dɛna la pɛɛlega, dee b ani kelum dikɛ la galiki, nyɛga, bii iilum duma. Piiza wa kinkɛlesi la n bala ti tu wi’ira ti ‘cornicione‘. Piiza basɛba beem ni tara la sikiri, ti bala ti sikiri la wan suŋɛ basɛ ti a fuusum kãregɛ.

Cheese[demese | demesego zia]

Pɛgerɛ la de miŋa: Piiza iilum zom

Parepare puan ba tari la ‘Mozzarella’ duma iilum zom maala piiza, la ‘buffalo’ illum tib a pie ba a bi’isum puan. Ba me lagum tari iilum basɛba zom lagum maala piiza mɛ, yele yele wuu Italian duma iilum zom n de ‘provolone, pecorino romano, ricotta, la scamorza’. Iilum zom sɛba da’a bii malegɔ n ka tɔi bii iilum zom sɛba yu’urɛ n de ‘analogues’ ti ba tara maalɛ piiza duma zo’e zo’e kɔɔsa, tib ala ti a kan tara ‘browning’, nyɛlegera, dɔlegerɛ, kan ba’a tara kaam la a de ana ma’asega, de kelum tara vom n ka bigeri. Ba yeti ba dikɛ ‘iilum la maalɛ piiza iilum zom la basɛ mɛ ti zamesegɔ zo’e zo’e la a maalebisɛ bɔna bini, de ti ba nyaa baŋɛ zɛvuurɔ kaam nyuurɔ n de sɛla. Ba nari tib a dɔla sose’ere maaleba, ba wan iŋɛ se’em ta’am yese ‘Proteins’ la fii basɛ, de kelum teesum yɛla zo’e zo’e ba maalegɔ puan. 1997 yuunɛ la puan, ba yuum yeti Piiza iilum zom maalegɔ de la ‘1 million metric tons’ (1,1oo,ooo short tons) US tiŋa puan dee ti Europe me tara 100,000 ‘metric tons (110, 000 short tons).

Buuri buuri la ba aŋa (Varieties and styles)

Pɛgerɛ la de miŋa: Piiza buuri buuri yu’ura la ba ze’ele zi’an

Piiza buuri buuri zo’e mɛ bɔna, ba yima yima wa boi la ba si’iri de ti ba dagelum se’em. Piiza aŋa buuri me kelum zo’e mɛ, yese la ba doli sosi’a maala ba la. Yu’ura sɛba n ga tilum wa de la sɛba ti ba nan mina.

Varieties

Pizza varieties
Image Name Characteristic ingredients Origin First attested Notes
Pizza Margherita kamantuusi, ‘mozzarella, basil’. Naples, Italy June 1889 The archetypical Neapolitan pizza.
Pizza ai quattro formaggi Ba dikɛ la iilum zom duma sugum nuurɛ bunaasi maalɛ e (Italian: [ˈkwattro forˈmaddʒi], "four cheeses"): mozzarella, Gorgonzola and two others depending on the region. Lazio, Italy A tuulesum la kɔ’ɔm ka niɛ bii ka gulesɛ ga dee ta’am ze’ele   Lazio so’olum n boi  beginning 18th century saŋa la sa.
Pizza alle quattro stagioni ‘Artichokes’, tarema nɛnɔ, ‘ham’, kamantuusi. Campania, Italy The toppings are separated by quarter, representing the cycle of the seasons.
Pizza capricciosa Ham, mushrooms, artichokes, egg. Rome, Lazio, Italy 1937 Similar to pizza alle quattro stagioni, but with toppings mixed rather than separated.
Pizza marinara Tomato sauce, olive oil, oregano, garlic. No cheese. Naples, Italy 1734 One of the oldest Neapolitan pizza.
Seafood pizza Seafood, such as fish, shellfish or squid. Italy Subvarieties include pizza ai frutti di mare (no cheese) and pizza pescatore (with mussels or squid).
Clam pie Clams. New England 1950s Pizza version of the covered pie served in New England since colonial times.
Hawaiian pizza Pineapple, ham or bacon. Canada 1962 Tends to divide opinion.

Styles

Pizza styles
Image Name Characteristics Origin First attested
Calzone Pizza folded in half turnover-style. Naples, Italy 1700s
Pizzetta Small pizza served as an hors d'oeuvre or snack. Italy
California-style pizza Fu wan ta’am bɔkɛ e doosela za’asum sɛba tib a dikɛ maalɛ e la. California, US 1980
Chicago-style pizza Baked in a pan with a high edge that holds in a thick layer of toppings. The crust is sometimes stuffed with cheese or other ingredients. Chicago, US c. 1940s
Colorado-style pizza Made with a characteristically thick, braided crust topped with heavy amounts of sauce and cheese. It is traditionally served by the pound, with a side of honey as a condiment. Colorado, US 1973
Deep-fried pizza The pizza is deep-fried (cooked in oil) instead of baked. Scotland and Italy
Detroit-style pizza The cheese is spread to the edges and caramelizes against the high-sided heavyweight rectangular pan, giving the crust a lacy, crispy edge. Detroit, US 1946
Grandma pizza Thin, square, baked in a sheet pan, "reminiscent of pizzas cooked at home by Italian housewives without a pizza oven". Long Island, US Early 1900s
Greek pizza Proofed and baked in a shallow pan; the crust is light and similar to focaccia. Connecticut, US 1955
Italian tomato pie Made from thick dough covered by tomato paste; a variation on Sicilian pizza. Also called pizza strips (when cut as in the image), gravy pie, church pie, red bread, party pizza, etc. US early 1900s
Jumbo slice Very large slice of pizza sold as street food. New York and Washington D.C., US 1981
New York–style pizza Neapolitan-derived pizza with a characteristic thin foldable crust. New York metropolitan area (and beyond) early 1900s
St. Louis–style pizza The style has a thin cracker-like crust made without yeast, generally uses Provel cheese, and is cut into squares or rectangles instead of wedges. St. Louis, US 1945

So’olum duma[demese | demesego zia]

Italy[demese | demesego zia]

Ba piiza dela  Neapolitan pizza (pizza napoletana) ti ba dikɛ kamantua yu’urɛ n de ‘San Marzano tomatoes’ maalɛ e, n zo’e doose la ‘volcanic plains’ n boi ‘Mount Vesuvius south bɔba, bii ‘mozzarella di bufala campana’, ti ba dikɛ ko’om  naafɔ yu’urɛ n de Buffalo n zo’e ‘ Campania la Lazio tiŋa puan bii fior di latte iilum maalɛ e. ‘Buffalo mozzarella’ pugum gu a miŋa mɛ doose la European duma miŋa n maalɛ ba miŋa gu’usum la. Ba buuri piiza ba sɛba kelum dɛna la ‘pizza alla marinara’, mina tib a dikɛ  ‘Marinara’ beem maalɛ e ti a nari ni ti a dɛna kurumesa kamantua piiza sɛka n boi zuon, pizza capricciosa, ti ba dikɛ Mozzarella iilum, ‘baked ham, tarema nɛnɔ, artichoke, la kamanyua maalɛ e, la pizza pugliese, ti ba me dikɛ kamantua, mozzarella, la alebasa maalɛ e.

Piiza buuri ka sɛka ti nɛra me kelum mina de la ‘Sicilian pizza’ (de tib a wi’ira e sfincione bii sfinciuni), Piiza n dagelum bii piiza n wɔgɛ, a ze’ele la Sicily tiŋa  pua, 17th century saŋa sa: la de ninmu’urɛ ti ‘focaccian’  tib a ni dikɛ kamantuusi beem la za’asum baqsɛba maalɛ e. 1860 yuunɛ la puan ti ‘sfincione’ yuum dɛna piiza buuri ti ba yuum dita e Sicily tiŋa puan, yele yele wuu Western so’olum n boi island tiŋa puan. Piiza duma buuri buuri kelum bɔna Italy so’olum bibesi la puan mɛ, magesi wuu, ‘pizza al padellino bii pizza al tegamino’, zuna ŋwana pika pika, kãkɛ kãtɛ, woko tib a dita ba ‘Turin n boi Piedmont tiŋa puan.

United States[demese | demesego zia]

Pɛgerɛ la de miŋa: Piiza n boi United States

Pizza wia daana bɔna US yuum ze’ele la tinsɛka yu’urɛ n de ‘New York’ la, Little Italy 1905 yuunɛ la puan. Piiza sɛba n yuum kɔ’ɔm bɔna zuon  United States de la: ‘anchovies’, ti ba tara Nii nɛnɔ zom, nua nɛnɔ, ham, tarema nɛnɔ, olives, onions, peppers, pepperoni, salami, sausage, spinach, steak, la kamatuusi. Ba so’olum duma tari ba yima yima pɔsɛ la 20th century, magesi wuu, Buffalo, California, Chicago, Detroit, Greek, New Haven, New York, la St. Louis aŋa. Dee ba so’olum duma yima yima de la ‘deep-dish, stuffed, pockets, turnovers, rolled, and pizza-on-a-stick’, ba za’a me tari ŋwɔsum yɛsera ba za’asum la ba sɛ’a puan. Daarewoo nɛreba paɛ 13% dita piiza United states nɛreba za’a kãlɛ puan.  Piiza n tomese se’em magesi wuu Domino's Pizza, Pizza Hut, la Papa John's, Piiza n ze’ele to’e la fu ka sɛ Piiza duma ( take and bake pizzerias), Piiza bunma’asa n me kelum bɔna koosego zi’an la basɛ mɛ tib a bɔna tingɔŋɔ wa zi’an woo.

Argentina[demese | demesego zia]

Pɛgerɛ la de miŋa: Argentina duma Piiza