Yeongsanjae

Ze'ele Wikipiidiya
Yeongsanjae
celebration
CountrySouth Korea Demese
Country of originSouth Korea Demese
Intangible cultural heritage statusNational Intangible Cultural Heritage in South Korea, Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Demese
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/00186, https://ich.unesco.org/fr/RL/00186, https://ich.unesco.org/es/RL/00186, https://english.cha.go.kr/chaen/search/selectGeneralSearchDetail.do?mn=EN_02_02&sCcebKdcd=17&ccebAsno=00500000&sCcebCtcd=11&pageIndex=1&ccebKdcd=17&ccebCtcd=, https://www.heritage.go.kr/heri/cul/culSelectDetail.do?ccbaCpno=1271100500000 Demese

Yeongsanjae (영산재, 靈山齋) de la ‘Korean Buddhist’ de’eŋo n le malum maalɛ ‘Siddhartha Gautama’ ti b ani pirega bɔ’ɔra nɛreba la, b ani pirega sɛla la n bala nyaa de Lotus Sutra.[1] [2][3]Nɛresɛba n wa’am zi’isum la puan la wan zamesɛ guŋemiŋa n de sɛla yɛsera de’eŋo la puan, buuri malema zo’e zo’e ni bɔna bini mɛ. ba wan deem tiisɛ ba buuri malema la ti la de bɔi, ti nɛresɛba n ni iŋɛ ŋwana wa de la ‘Taego Order’ duma, ba me de’eni de’eŋo wa la Siibenya’aŋa ŋmarega la puan, yelesi’a tib a ni dɛ’ɛna de’eŋo wa puan dela; ‘tea de’eŋo, gulɛ de’eŋo, pu’usegɔ, sugiredia malema, bnutatum tib a tari bɔ’ɔra Buddha la kum pooren malema. Yunyuuneba buuri buuri ni bɔna de’eŋo la puan mɛ, la zɛberɛ de’ego itegɔ.

Tuulesum (history)[demese | demesego zia]

Wa’a wa kɔ’ɔm ze’ele la ‘Goryeo Dynasty’[4]. Yeongsanjae de la Buddhist malema, ti ba malena bɔ’ɔra ki’ima ti a ta’am paɛ ki’itiŋa suŋa dee ti namesegɔ[5] [6]ka le bɔna a zi’an. Ba ni malum Yeongsanjae malema wa la nɛre san ki dikɛ dabesa pinaasi la a wɛi daarɛ,[7] ba tari sira sakerɛ ti nɛremina n ki la sia wan paɛ naba Awinɛ yire la dabesepinaasi la a wɛi daarɛ. Yuuma n tole sa la, ba yuum ni malum Yeongsanjae malema wa gaŋɛ dabesa atã mɛ, dee nananewa la ba le malum yese dabesa la basɛ mɛ. ba nyaa ni kɔ’ɔm malum malema wa daayinɛ ma’a.[8] dabepinaasi la a wɛi la puan me pugum kelum tara malema mɛ malena. Dee Yeongsanjae n kɔ’ɔm dɛna malum kãtɛ malema la za’a puan. A me kelum dɛna la Korea tiŋa buuri ninmu’urɛ malema la a yima, ba kɔ’ɔm ita e se’em n bala pɔsera 1973 yuunɛ puan.[9] Ba wan iŋɛ se’em ta’am gu ba buuri malema wa, ŋwana wa basɛ mɛ ti Korea tiŋa[10] duma biŋe tigere ti ba bisɛ ba wan iŋɛ se’em ta’am gura ti Yeongsanjae malema wa de bɔi.[11]

Wa’a (dances)[demese | demesego zia]

Ba ni tara wa’a zo’e zo’e wa’ara b ani san ta bɔna bini malena Yeongsanjae malema la, magesi wuu, Barachum, Beopgochum la Nabichum.[12] Wa’a woo tari a vuurɛ mɛ Yeongsanjae de’eŋo la puan dee tib a me dɛ’ɛna ba yima yima.[13]

Barachum[demese | demesego zia]

Barachu dee tib a wi’ira e ti Cymbals wa’a, sɛla iŋa ti ba wi’ira e ŋwana la dela ba tari la de’eŋo lɔkɔ kayima ŋmɛ’ɛra dɛ’ɛna e ti a yu’urɛ dɛna “bara”.[14] Ba ni wa’ara wakana ti ba nyaŋɛ la sɛbɛ’ɛsi de nyaa pee ba suure yese be’em yɛla puan.[15] Wa kana tari la wanyɛlema zo’e zo’e, wa’ara tɔla nɛŋa, wa’ara lɛbera pooren, wa’ara dɔlegera de nyaa ŋmɛ’ɛra ‘Bara’ la, b ani wa’ara ŋmɛresa la ni basɛ ti la vɔɔla mɛ. sɛla n sɔi la, ba iŋɛ Barachum ti a malema puan ba bisera nyɛta buuri niisum.[16]

Beopgochum[demese | demesego zia]

Beopgochum de la wa’a la ayima tib a wa’ara Yeopgsanjae malema puam. “Beopgo” de la Buddhist de’eŋo lɔkɔ tib a tara dɛ’ɛna ti a ana wuu gulekãtɛ tib a dikɛ dɔɔrɔ maalɛ e.[17] nɛra a yila ni wa’ara wa’a la dee ti a yima me ŋmɛ’ɛra gulego la. A ka ani wuu Barachum la Nabichum, Beopgochum ta’am tɛɛsena mɛ, paga wa’a la voolekãtɛ. Ba ni wa wakana wa malema la ba’asegɔ puan, ba ni san ta wa Barachum la nabichum ba’asɛ la. Ba san ta dɛ’ɛna de’eŋo wa ba’asegɔ puan pa’alɛ tii, ba nyaa nyiini mɛ la pupeelum la ba nyaŋɛ malum malema la za’a ba’asɛ suŋa suŋa la.[18]

Nabichum[demese | demesego zia]

Ba wi’iri Nabichum la de la a wa’a la ani me wuu bii ŋwɔni la nabi, ti ŋwana wa vuurɛ dela kunpilego n boi Korean.[19] Nabichum ma’a n tari sim wa’a Yeongsnajae malema la za’a puan. Ba ni ta wa’ara wa’a wa la saŋa sɛka tib a ni ta kaabera dee bu’ura ba bunbo’olum la, de tara sira sakerɛ tib a wan yese ba be’em yɛla puan basɛ.[20]

Yuuma[demese | demesego zia]

Dee tib a ni ta wa’ara la, b ani tara la Korean tiŋa buuri bunŋmɛleduma dɛ’ɛna malema la za’a puan.[21] Buuri de’eŋo lɔgerɔ la basɛba tib a tara dɛ’ɛna Yeongsanjae malema puan la n ŋwana; jang-gu (Korean gulo), haegeum (kɔlɔ buuri ), la geomungo (kɔlegɔ n tari ziila a yoobi). De’emkana wa puan, b ani yuuna la yuunɛ wam n de ‘Beompae’. "Beompae (梵唄) tib a tara dɛ’ɛna Buddhist ti la dɛna ‘tribute’ bɔ’ɔra Beomseo (梵書) de tib a wi’ira e Eosan (魚山). La beompae n pugum zele zi’an la za’a la, ba kelum tara gɔnɔ me n n gulesɛ gã pa’alɛ Yeongsanhoesang tuulesum, ‘myoeum bodhisattva’s’ yuuma bu’a, la ‘Chinese’ duma bulika lahebaari bu’a.契), la Kang Seung-hoe (康僧会) n maalɛ ‘Nihang Beompae’ (泥恒梵唄) de kelum basɛ ti Beompae yu’urɛ yese (梵唄聲明) Gangnam tiŋa puan.[22] Beompae wa n doose bala sige ta paɛ ‘Korean beompae’ doose Jingamseonsa (眞鑑禪師), mina n siŋɛ ‘Tang Dynasty’ ti a ta zamesɛ.[23]

Procedures[demese | demesego zia]

Tu tari la fɔla pia la bayi dɔla dɛ’ɛna Yeongsanjae dee ti fole woo tara amiŋa a vuurɛ.[24]

1. Siryeon 시련(侍輦)

2. Dae-ryung 대령(對靈)

3. Gwanyok 관욕(灌浴)

4. Jojeonjeoman 조전점안(造錢點眼)

5. Sinjung-jackbeob 신중작법(神衆作法)

6. Gwaebul-un 괘불이운(掛佛移運)

7. Sangdan-gwongong 상단권공(上壇勸供)

8. Beopmun 법문(法門)

9. Sikdang-jakbeob 식당작법(食堂作法)

10. Jungdan-gwangong 중단권공(中壇勸供)

11. shisik 시식(施食)

12. Bongsong 봉송(奉送)

Law Enforcement[demese | demesego zia]

Jakbeopmu de la sɛla n de a niɛ peelum de’eŋo, ti nɛra woo bɔ’ɔra a bo’olum dɔla iŋa miiŋo puan, de nyaa wi’ira a yelebɛa la dɔla ba nuurɛ puan, the nyaa ti’isa bugum butã la yele, wara duma yele la ba wan di mi’a me yele. Gulesei kana taaba daa doose la Eojang Master’s tɔgum bɔna Yeongsanjae, Jakbeopmu buuri buuri a naasi n boi;[25]

1.      Barramu (바라무) de la Baramu’s duma ninmu’urɛ dakerɛ: Gwanyoksi, Shinsinjokbeopsi, Jojeonjeomansi, Gwaebuliunsi. Ŋwana wa de la lahabaari ti ba tara bɔ’ɔra nɛra woo dee kelum dia yɛla dakerɛ.[26]

2.      Nadimu (나비무) kunpilego ‘radish’ dakerɛ (single method of four directions, multiple methods, cultivating method), gaebuliunsi.[27]

3.      Beopgomu (법고무)[28]

4.      ajumu (타주무)[29]

majesty[demese | demesego zia]

  1. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  2. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  3. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  4. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  5. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  6. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  7. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  8. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  9. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  10. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  11. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  12. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  13. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  14. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  15. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  16. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  17. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  18. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  19. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  20. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  21. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  22. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  23. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  24. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  25. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  26. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  27. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  28. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30
  29. "Yeongsanjae", Wikipedia (in English), 2023-03-25, retrieved 2023-12-30