National Democratic Congress
| inception | 28 Naakɛ'ɛsiga 1992 |
|---|---|
| official name | National Democratic Congress |
| short name | NDC |
| founded by | Jerry John Rawlings |
| chairperson | John Dramani Mahama |
| continent | Afirika |
| country | Ghana |
| member of | Progressive Alliance, Socialist International |
| political alignment | centre-left |
| political ideology | social democracy |
| headquarters location | Ankara |
| sRGB color hex triplet | 2E8B57 |
| official website | http://www.ndc.org.gh/ |
Ama'asuntia paatum (National Democratic Party) de la nɛreba zo'e zo'e gɔmena paatum e boi Gaana, ti Jerry Rawlings yuum biŋe ka, mina e yuum de zuo daana e boi tiŋa la puan ze'ele 1981 ta paɛ 1993. A yuum lebege kuka zuudaana e boi Gaana mɛ ze'ele 1993 ta paɛ 2001.[1][2]Dɔla la sɔsega e boi ba e bo "Provisional National Defense Council (PNDC), sɛka e yuum biseri Gaana dɔla la soogɛɔpa zaberɛ (Military coup d'état e yuum boi Sapɔɔlegɔ 31 1981 puan, daaŋɔ e yuum boi bini zɛ'ɛta la international tinsi ti ba malum biŋe/maalɛ na'am la. Ama'asuntia (NDC) la yuum biŋe/naam mɛ ti ka dɛna paatum sɛka e wan tum suŋa e boi 1992 voteŋo/loosego e nan kini na, sɛka ti Rawlings ti ba yuum votum/loe bo e ti ka dɛna kuka zuudaana, gee ti 1996 puan ba yuum le malum loe/votum bo Rawlings mɛ ti ka dɛna Ama'asuntia paatum (NDC) nalɛgera. Rawlings buyi puan ba'asɛ la 2001.
| National Democratic Congress | |
|---|---|
| Abbreviation | NDC |
| Leader | John Mahama |
| Chairperson | Asiedu Nketia |
| General Secretary | Fifi Kwetey |
| Founder | Jerry Rawlings |
| Founded | 28 July 1992; 33 years ago |
| Headquarters | Adama Ave, Adabraka, Accra |
| Student wing | TEIN |
| Ideology | Social democracy |
| Political position | Centre-left |
| International affiliation | Progressive Alliance
Socialist International |
| Colors |
Green, White, Red, Black |
| Slogan | Unity, Stability and Development |
| Anthem | "Arise, Arise for Ghana" |
| Parliament | 184 / 276 |
| Pan-African Parliament | 3 / 5 |
| Election symbol | |
| The Umbrella with the Head of a Eagle at the Tip | |
| Party flag | |
| Website | |
| www.ndc.org.gh | |
| |
NDC duma yuum koŋe baa kuka zuo loosego e boi 2000 voteŋo la puan me, de ti la me yuum pugum kelum ka nyaŋɛ ta paɛ 2008 voteŋo, ti ba yuum lebese nyɛ ka la John Atta Mills ti ka dɛna nalɛgera. Bama e yuum biŋe 1992 wara gɔŋɔ la. NDC paatum daalum de la ma'asuntia gee ti ka zuo la dɛna niiŋa zuo e boi di ki'ileŋa. Paatum la mu'uŋɔ duma de la mɔlega, pɛɛlega, dɛlemadɛtɔ, law sabelega, la paatum la yetɔgum bii zabeyu'urɛ ti di dɛna "Nɔyinɛ, bɔbeyinɛ la maalegɔ". Sansɛka sa, NDC la yuum de la mina e pa'asɛ " progressive Alliance [3] laa socialist International.[4]
Sapɔɔlegɔ 9, 2012 puan, Gaana sɛba ti ba loose yuum yele mɛ ti NDC nalɛgera John Mahama ti ka dɛna kuka zuudaana-ti ba votum bo baa e yuum ta iŋɛ voteŋo pika ti ka yuum di 50.7% e boi ba e kaalɛ voteŋo la ti ba votum la puan.[5]
Tuusum
[demese | demesego zia]NDC paatum (National Democratic Congress) la yuum biŋe mɛ yɛsera la Jerry Rawlings, mina e yuum soogɛpa niŋa daana e boi ze'ele 1981 sa. 1992 puan, NDC la e yuum suŋɛ bii guri 'successful transition to multi-party" kɛleŋerɛ, maagesɛ wuu "authoritarian-led democratization".
NDC la yuum di mi'a mɛ e boi 1992 la 1996 loosego/voteŋo. [6][7][8]
2000 voteŋo/loosego
2000 voteŋo/loosego la yuum de la wia kuka zuudaana voteŋo ze'ele 1992 sa sɛka ti incumbent kukaa zuudaana yuum ka po pa'asɛ voteŋo gɔnɔ la puan. Jerry Rawlings' yuuma anii saŋa puan yuum ta ba'asɛ mɛ yɛsera la wara gɔnɔ e boi Gaana. John Atta Mills e yuum de kuka zuudaana nalɛgera e boi Ama'asuntia paatum (National Democratic Congress) ti ba miŋa yuum loe e ba zi'irego puan ti ba yuum iŋɛ e boi Ho e de Volta tiŋa.Ba yuum kɔ'ɔm mina e mɛ ti a de laa kuka zuudaana nalɛgera e boi paatum la puan bo 2000 kuka zuudaana voteŋo. Kuka zuudaana-podɔla John Atta Mills yuum koŋe me e boi 2000 gee bo New Patriotic Party's (Awɔbegɔ paatum) John Kufour ba e yuum ta votum voteŋo sugenuurɛ buyi puan.[9]
2004 voteŋo/loosego
2004 voteŋo/loosego la puan, paatum la kaalegɔ yuum yi mɛ bo " A Better Ghana ".[10] John Atta Mills yuum le ze'ele mɛ le yɛ'ɛsa bo NDC e boi 2004 kuka zuudaana voteŋo la ka podɔla Muhammad Mumuni.[11][12]. Ka yuum di mi'a la 44.6% e boi voteŋo la puan, amaa yuum le koŋe gee bo New Patriotic Party (Awɔbegɔ paatum). Votum katɛ la puan ti ba yuum iŋɛ ka e de Sapɔɔlegɔ 7, 2004 puan la, paatum la yuum di/nyɛ la 94 ma'a e boi 230 zi'isi puan.
*2008 voteŋo/loosego*
Sapɔɔlegɔ 21, 2006 puan. Mills ti ba yuum kɔ'ɔm pee piirɛ ŋwana suŋa suŋa loe e e boi Ama'asuntia paatum (NDC) ti ka dɛna Gɔmena nalɛgera e boi 2008 kuka zuudaana voteŋo la zo'e zo'e e de 81.4%, bii 1,362 voteŋo duma. Ekwow Spio-Garbrah e yuum tagelɛ buyi laa 8.7% (146 voteŋo duma), Mahama Iddrisu e yuum tagelɛ buta laa 8.2%(137 voteŋo duma), la Edward Annan me e yuum de bunaasi puan la 1.7%(28 voteŋo). [13] Dawalega 2008 puan, John Mahama ti ba yuum loe e ti ka dɛna paatum la kukadaana-podɔla nalɛgera.[14] Ko'oro 3, 2009 puan, ba yuum loe Mills mɛ ti ka dɛna niŋa daana e boi Sapɔɔlegɔ 28, 2008 amalum votum voteŋo/loosego gee ti ka yuum ta dɛna kuka zuudaana sɛka e yeti ka wa'am Gaana na.[15]
*2012 ke'eŋo teeseŋo la voteŋo/loosego duma*
Kuka zuudaana John Atta Atta e yuum ka boi la, yɛsera la ba'a ŋwana fii wa puan pooren la, e de 24 Naakɛ'ɛsega puan, 2012 wuntɛɛŋa gee yuum nan bɔna a kuka zuo. Kuka zuudaana podɔla John Mahama e boi Ama'asuntia paatum (NDC) la ti ba yuum basɛ ti ba pɔ ka nuurɛ gee zi'ire dɛna kuka zuudaana zaanɔ-dinɛ.[16] Ama'asuntia la yuum dikɛ Mahama ti ka dɛna la ba kuka zuudaana la ba kuka zuudaana podɔla e de Paa Kwesi Amissah-Arthur ti ka dɛna ba kuka zuudaana podɔla nalɛgera e boi 2012 voteŋo/loosego puan.[17]
*2016 primaries*
Tigerɛ 2015 puan baa e yuum ta nyɛ ka suŋa suŋa la pooren e de 1,199,118 yɛsera ba za'a nuurɛ e de 1,286,728 voteŋo zɛ'ɛta bɔ'ɔra 95.10% paatum nɛreba e boi kuka zuudaana primaries, kuka zuudaana John Mahama ti ba yuum loe e ti ka dɛna NDC (Ama'asuntia) nɛra e boi 2016 votum katɛ la puan. [18]
*2020 voteŋo/loosego duma*
Gunfuko puan, 2019, John Mahama ti ba yuum yese e ti ka dɛna nalɛgera e boi Ama'asuntia paatum (National Democratic Congress) ti ka legɛ/ze'ele e boi 2020 voteŋo/loosego duma la puan, 'incumbent' zuudaana Nana Akufo-Addo mina e yuum sige kuka zuo Mahama zi'an e boi 2016 voteŋo/loosego. "Capitalizing" e boi tiŋa puan sɛka e yuum boi tiŋa yɛsera la salema ligeri e sige tiŋa, la kaam la kookoo leebego duma.[4]Ka yuum di Ama'asuntia paatum (National Democratic Congress) primaries la mɛ yuum nyɛ la Pupeelum la 213,487 voteŋo/loosego ti la iŋɛ 95.23 % e boi voteŋo la za'a ti ba votum la bayoobi duma basɛba ti ba walesa la dɛna wuu 4% e boi voteŋo/loosego la puan.[6][8][10]
Siibenya'aŋa 25 puan, 2020 ba za'a waabi gɔngulesa Aseidu Nketiah, e yuum gaarum ba,[12] yuum ta lui ka buurɔ e boi Gaana kootum se'em ti paatum la yuum tiregɛ ti ba nyaŋɛ nyɛ ta'am tara votego zuo fookɛgesi la po lagum ita voteŋo/loosego ta pa'asɛ la ba e lageseri voteŋo gɔmpaalega la, ta pa'asera basɛba ti ba yese la puan.[14]
2020 voteŋo/loosego la puan, nɛreba pia la anii e boi paatum la puan sɛba e sakɛ ti ba ze'ele dɛna "independent" nalɛgera koŋe ba nɛreba. Sɛba za'a waabi e daa loose gɔnɔ e boi nalɛgerɛ la gee pa'asɛ e boi ba kampaan la yuum yese mɛ.[16]
*2024 voteŋo/loosego duma*
2024 Gaana duma votum/loosego katɛ saŋa sa la, Ama'asuntia paatum (NDC) nalɛgera, kuka zuudaana kura John Mahama, e yuum di mi'a la zo'e zo'e e boi voteŋo/loosego la puan. Kɔ'ɔm di zo'e mɛ ti ba pugum kan le tɔgera ti ba malum votum/loose. "Incumbent" Awɔbegɔ (NPP) nalɛgera Mahamudu Bawumia yuum nyaŋɛ sakɛ mɛ e boi bulika ba ɔ yuum ta votum ba'asɛ la yu'uŋɔ.[18][19]
Mahama tuntuna /podɔla Jane Naana Opoku-Agyemang e yuum de pɔka wia daana ti ba votum/loe e ti ka dɛna Kuka zuudaana-podɔla e boi Gaana. [20] 2024 palamɛntiri voteŋo/loosego duma saŋa sa la, Ama'asuntia paatum yuŋ di mi'a mɛ e boi "landslide victory', di mi'a ti la dɛna 184 e ze'eti 276 zi'isi pɔɔsin.[21]
Gɔmena duma ti ba biŋe a
[demese | demesego zia]Ze'ele NDC e yuum biŋe sansɛka la sa, ka yuum biŋe la gɔmena duma ayi dɔla la loosego bii voteŋo duma, la buta dɔla la kuka zuudaana Mills kum la. Gɔmena duma la yu'ura e ŋwana e doli wa:
Rawlings gɔmena (1993-2001)
Mills gɔmena (2009-2012)
Mahama gɔmena (2012-2017-2025-2029)
National Executives
[demese | demesego zia]NDC (National Democratic Congress) la iti loosego la yuuma anaasi woo puan ti ba loose ba tiŋa/paatum la niŋa duma.
2018 ta paɛ zina
NDC (National Democratic Congress) la iŋɛ ba paatum loosego zi'irego la 17-19 Tigerɛ e boi Gaana international Trade Fair Centre, La, Accra. Tilum wa e de yu'ura la za'a: National Chairman – Samuel Ofosu-Ampofo, First Vice Chairman – Chief Sofo Azorka, Second Vice Chairperson Sherry Ayitey, Third Vice Chairman – Alhaji Said Sinare, General Secretary – Johnson Asiedu-Nketia, First Deputy General Secretary – Madam Barbara Serwaa Asamoah, Second Deputy General Secretary – Peter Boamah Otokonor, National Organiser – Joshua Hamido Akamba, First Deputy National Organiser – Kobby Barlon, Second Deputy National Organiser – Chief Hamilton Biney Nixon, National Communications Director – Sammy Gyamfi, First Deputy Communications Director – Kwaku Boahene, Second Deputy National Communications Director – Godwin Ako Gunn, The National Zongo Caucus Coordinator – Alhaji Mamah Mohammed, The National Executive Committee Moembers: Madam Evelyn Enyonam Mensa, Alhaji Adramani Haribu, Sheriff Abdul Nasiru, Alhaji Babanlame Abu Sadat and Mr William Wilson Agbleke, National Youth Organiser – George Opare Addo, First Deputy National Youth Organiser – Edem Agbana, Second Deputy National Youth Organiser – Ruth Dela Sedoh, National Women's Organiser – Hanna Louisa Bissiw, First Deputy National Women's Organiser – Maame Efua Sekyi Addo, Second National Women's Organiser – Madam Abigail Elorm.[22]
Mina e biŋe di la kum (Death of the Founder)
[demese | demesego zia]NDC duma yuum iŋɛ la ba puti'irɛ ti ba iŋɛ sɛla ta'am tɛra JJ Rawlings, [19] mina e pi'ilum bii e biŋe paatum la gee kabɔna e boi Tigerɛ 12, 2020 yuunɛ la puan e boi Korle-Bu Kumesegɔ Assibetin.[23]
Loosego kala
[demese | demesego zia]edit
| Election | Candidate | First Round | Second Round | Result | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Votes | % | Votes | % | |||
| 1992 | Jerry Rawlings | 2,327,600 | 58.4% | — | Elected | |
| 1996 | 4,099,758 | 57.4% | — | Elected | ||
| 2000 | John Atta Mills | 2,895,575 | 44.8% | 2,728,241 | 43.3% | Lost |
| 2004 | 3,850,368 | 44.6% | — | Lost | ||
| 2008 | 4,056,634 | 47.9% | 4,501,466 | 50.1% | Elected | |
| 2012 | John Mahama | 5,574,761 | 50.7% | — | Elected | |
| 2016 | 4,713,277 | 44.4% | — | Lost | ||
| 2020 | 6,213,182 | 47.36% | — | Lost | ||
| 2024 | 6,591,790 | 56.42% | — | Elected | ||
Parliamentary elections
[demese | demesego zia]edit
| Election | Votes | % | Seats | +/– | Position | Result |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1992 | 1,521,629 | 77.5% | 189 / 200 | 189 | 1st | Supermajority government |
| 1996 | 4,099,758 | 57.4% | 133 / 200 | 56 | 1st | Supermajority government |
| 2000 | 2,691,515 | 41.2% | 91 / 200 | 42 | 2nd | Opposition |
| 2004 | 3,505,074 | 40.8% | 94 / 230 | 3 | 2nd | Opposition |
| 2008 | 3,776,917 | 44.1% | 116 / 230 | 22 | 1st | Majority government |
| 2012 | 5,127,671 | 46.4% | 148 / 275 | 32 | 1st | Majority government |
| 2016 | 4,560,491 | 42.2% | 104 / 275 | 44 | 2nd | Opposition |
| 2020 | 6,094,478 | 46.2% | 137 / 275 | 32 | 2nd | Opposition |
| 2024 | 6,224,054 | 53.0% | 184 / 276 | 47 |
Viisegɔ lɔgerɔ
[demese | demesego zia]- ↑ https://www.myjoyonline.com/history-of-the-national-democratic-congress-ndc
- ↑ https://www.ghanaweb.com/person/National-Democratic-Congress-3181
- ↑ https://web.archive.org/web/20150302142054/http://progressive-alliance.info/participants/
- ↑ 4.0 4.1 https://www.reuters.com/article/us-ghana-politics-idUSKCN1QG246
- ↑ https://web.archive.org/web/20170118102834/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/election2012/
- ↑ 6.0 6.1 https://citinewsroom.com/2019/02/mahama-sweeps-95-votes-to-become-ndc-flagbearer-for-2020/
- ↑ https://electiondatacenter.theghanareport.com/1992-2/
- ↑ 8.0 8.1 https://www.bbc.com/pidgin/tori-47349208
- ↑ http://archive.ipu.org/parline-e/reports/arc/2123_00.htm
- ↑ 10.0 10.1 https://web.archive.org/web/20230820190141/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/ndcvotes2019/index.php
- ↑ https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Atta-Mills-formally-nominates-Mumuni-as-Running-mate-67531
- ↑ 12.0 12.1 https://www.myjoyonline.com/e-levy-stop-the-wastage-cut-expenditure-asiedu-nketia-proposes-alternatives/
- ↑ https://www.modernghana.com/news/120781/1/ndc-congress-results-prof-wins.html
- ↑ 14.0 14.1 https://citinewsroom.com/2020/06/ndc-walked-away-with-nothing-supreme-court-ruling-a-clear-loss-godfred-dame/
- ↑ https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7809451.stm
- ↑ 16.0 16.1 https://www.graphic.com.gh/news/politics/you-ve-forfeited-your-party-membership-ndc-to-independent-candidates.html
- ↑ https://www.ghanamma.com/2012/08/07/amissah-arthur-sworn-in-as-ghanas-vice-president/
- ↑ 18.0 18.1 https://www.reuters.com/world/africa/ghanas-former-president-mahama-wins-election-2024-12-08/
- ↑ 19.0 19.1 https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/politics/BREAKING-Bawumia-concedes-defeat-in-2024-Presidential-Election-congratulates-Mahama-1963240
- ↑ https://www.bbc.com/news/articles/cqjzv9k8zjjo
- ↑ https://3news.com/elections/parliamentary/
- ↑ https://www.ghanabusinessnews.com/2018/11/19/full-list-of-elected-ndc-national-officers/
- ↑ https://www.graphic.com.gh/news/general-news/ghana-news-bury-rawlings-in-keta-family-demands.html
Yiŋa viisegɔ lɔgerɔ
[demese | demesego zia]edit Wikimedia Commons has media related to National Democratic Congress (Ghana).
- Official website (in English)
- Summary on GhanaWeb
- Official website (in English)
- Summary on GhanaWeb
| Preceded by
Provisional National Defence Council (military government) |
Governments of Ghana
Rawlings government 1993–2001 |
Succeeded by
Kufuor government (New Patriotic Party) |
| Preceded by
Kufuor government (New Patriotic Party) |
Governments of Ghana
Mills government & Mahama government 2009–2017 |
Succeeded by
Akufo-Addo government (New Patriotic Party) |
| Preceded by
Provisional National Defence Council (military government) |
Governments of Ghana
Rawlings government 1993–2001 |
Succeeded by
Kufuor government (New Patriotic Party) |
| Preceded by
Kufuor government (New Patriotic Party) |
Governments of Ghana
Mills government & Mahama government 2009–2017 |
Succeeded by
Akufo-Addo government (New Patriotic Party) |