So'ose paɛ yelezuo la

National Democratic Congress

Ze'ele Wikipiidiya
National Democratic Congress
political party
inception28 Naakɛ'ɛsiga 1992 Demese
official nameNational Democratic Congress Demese
short nameNDC Demese
founded byJerry John Rawlings Demese
chairpersonJohn Dramani Mahama Demese
continentAfirika Demese
countryGhana Demese
member ofProgressive Alliance, Socialist International Demese
political alignmentcentre-left Demese
political ideologysocial democracy Demese
headquarters locationAnkara Demese
sRGB color hex triplet2E8B57 Demese
official websitehttp://www.ndc.org.gh/ Demese

E-Class

Ama'asuntia paatum (National Democratic Party) de la nɛreba zo'e zo'e gɔmena paatum e boi Gaana, ti Jerry Rawlings yuum biŋe ka, mina e yuum de zuo daana e boi tiŋa la puan ze'ele 1981 ta paɛ 1993. A yuum lebege kuka zuudaana e boi Gaana mɛ ze'ele 1993 ta paɛ 2001.[1][2]Dɔla la sɔsega e boi ba e bo "Provisional National Defense Council (PNDC), sɛka e yuum biseri Gaana dɔla la soogɛɔpa zaberɛ (Military coup d'état e yuum boi Sapɔɔlegɔ 31 1981 puan,  daaŋɔ e yuum boi bini zɛ'ɛta la international tinsi ti ba malum biŋe/maalɛ na'am la. Ama'asuntia (NDC) la yuum biŋe/naam mɛ ti ka dɛna paatum sɛka e wan tum suŋa e boi 1992 voteŋo/loosego e nan kini na, sɛka ti Rawlings ti ba yuum votum/loe bo e ti ka dɛna kuka zuudaana, gee ti 1996 puan ba yuum le malum loe/votum bo Rawlings mɛ ti ka dɛna Ama'asuntia paatum (NDC) nalɛgera. Rawlings buyi puan ba'asɛ la 2001.
National Democratic Congress
Abbreviation NDC
Leader John Mahama
Chairperson Asiedu Nketia
General Secretary Fifi Kwetey
Founder Jerry Rawlings
Founded 28 July 1992; 33 years ago
Headquarters Adama Ave, Adabraka, Accra
Student wing TEIN
Ideology Social democracy
Political position Centre-left
International affiliation Progressive Alliance

Socialist International

Colors      

Green, White, Red, Black

Slogan Unity, Stability and Development
Anthem "Arise, Arise for Ghana"
Parliament 184 / 276
Pan-African Parliament 3 / 5
Election symbol
The Umbrella with the Head of a Eagle at the Tip
Party flag
Website
www.ndc.org.gh
  • Politics of Ghana
  • Political parties
  • Elections

NDC duma yuum koŋe baa kuka zuo loosego e boi 2000 voteŋo la puan me, de ti la me yuum pugum kelum ka nyaŋɛ ta paɛ 2008 voteŋo, ti ba yuum lebese nyɛ ka la John Atta Mills ti ka dɛna nalɛgera. Bama e yuum biŋe 1992 wara gɔŋɔ la. NDC paatum daalum de la ma'asuntia gee ti ka zuo la dɛna niiŋa zuo e boi di ki'ileŋa. Paatum la mu'uŋɔ duma de la mɔlega, pɛɛlega, dɛlemadɛtɔ, law sabelega, la paatum la yetɔgum bii zabeyu'urɛ ti di dɛna "Nɔyinɛ, bɔbeyinɛ la maalegɔ". Sansɛka sa, NDC la yuum de la mina e pa'asɛ " progressive Alliance [3] laa socialist International.[4]

Sapɔɔlegɔ 9, 2012 puan, Gaana sɛba ti ba loose yuum yele mɛ ti NDC nalɛgera John Mahama ti ka dɛna kuka zuudaana-ti ba votum bo  baa e yuum ta iŋɛ voteŋo pika ti ka yuum di 50.7% e boi ba e kaalɛ voteŋo la ti ba votum la puan.[5]

NDC paatum (National Democratic Congress) la yuum biŋe mɛ yɛsera la Jerry Rawlings, mina e yuum soogɛpa niŋa daana e boi ze'ele 1981 sa. 1992 puan, NDC la e yuum suŋɛ bii guri 'successful transition to multi-party" kɛleŋerɛ, maagesɛ wuu "authoritarian-led democratization".

NDC la yuum di mi'a mɛ e boi 1992 la 1996 loosego/voteŋo. [6][7][8]

2000 voteŋo/loosego

2000 voteŋo/loosego la yuum de la wia kuka zuudaana voteŋo ze'ele 1992 sa sɛka ti incumbent kukaa zuudaana yuum ka po pa'asɛ voteŋo gɔnɔ la puan. Jerry Rawlings' yuuma anii saŋa puan yuum ta ba'asɛ mɛ yɛsera la wara gɔnɔ e boi Gaana. John Atta Mills e yuum de kuka zuudaana nalɛgera e boi Ama'asuntia  paatum (National Democratic Congress) ti ba miŋa yuum loe e ba zi'irego puan ti ba yuum iŋɛ e  boi Ho e de Volta tiŋa.Ba yuum kɔ'ɔm mina e mɛ ti a de laa kuka zuudaana nalɛgera e boi paatum la puan bo 2000 kuka zuudaana voteŋo. Kuka zuudaana-podɔla John Atta Mills yuum koŋe me e boi 2000 gee bo New Patriotic Party's (Awɔbegɔ paatum) John Kufour ba e yuum ta votum voteŋo sugenuurɛ buyi puan.[9]

2004 voteŋo/loosego

2004 voteŋo/loosego la puan, paatum la kaalegɔ yuum yi mɛ bo " A Better Ghana ".[10] John Atta Mills yuum le ze'ele mɛ le yɛ'ɛsa bo NDC e boi 2004 kuka zuudaana voteŋo la ka podɔla Muhammad Mumuni.[11][12]. Ka yuum di mi'a la 44.6% e boi voteŋo la puan, amaa yuum le koŋe gee bo New Patriotic Party (Awɔbegɔ paatum). Votum katɛ la puan ti ba yuum iŋɛ ka e de Sapɔɔlegɔ 7, 2004 puan la, paatum la yuum di/nyɛ la 94 ma'a  e boi 230 zi'isi  puan.

*2008 voteŋo/loosego*

Sapɔɔlegɔ 21, 2006 puan. Mills ti ba yuum kɔ'ɔm pee piirɛ ŋwana suŋa suŋa loe e e boi Ama'asuntia paatum (NDC) ti ka dɛna Gɔmena nalɛgera e boi 2008 kuka zuudaana voteŋo la zo'e zo'e  e de 81.4%, bii 1,362 voteŋo duma. Ekwow Spio-Garbrah e yuum tagelɛ buyi laa 8.7% (146 voteŋo duma), Mahama Iddrisu e yuum tagelɛ buta laa 8.2%(137 voteŋo duma), la Edward Annan me e yuum de bunaasi puan la 1.7%(28 voteŋo). [13] Dawalega 2008 puan, John Mahama ti ba yuum loe e ti ka dɛna paatum la kukadaana-podɔla nalɛgera.[14] Ko'oro 3, 2009 puan, ba yuum loe Mills mɛ ti ka dɛna niŋa daana e boi Sapɔɔlegɔ 28, 2008 amalum votum voteŋo/loosego gee ti ka yuum ta dɛna kuka zuudaana sɛka e yeti ka wa'am Gaana na.[15]

*2012 ke'eŋo teeseŋo la voteŋo/loosego duma*

Kuka zuudaana John Atta Atta e yuum ka boi la, yɛsera la ba'a ŋwana fii wa puan pooren la, e de 24 Naakɛ'ɛsega puan, 2012 wuntɛɛŋa gee yuum nan bɔna a kuka zuo. Kuka zuudaana podɔla John Mahama e boi Ama'asuntia paatum (NDC) la ti ba yuum basɛ ti ba pɔ ka nuurɛ gee zi'ire dɛna kuka zuudaana zaanɔ-dinɛ.[16] Ama'asuntia la yuum dikɛ Mahama ti ka dɛna la ba kuka zuudaana la ba kuka zuudaana podɔla e de Paa Kwesi Amissah-Arthur ti ka dɛna ba kuka zuudaana podɔla nalɛgera e boi 2012 voteŋo/loosego puan.[17]

*2016 primaries*

Tigerɛ 2015 puan baa e yuum ta nyɛ ka suŋa suŋa la pooren  e de 1,199,118 yɛsera ba za'a nuurɛ e  de 1,286,728 voteŋo zɛ'ɛta bɔ'ɔra 95.10% paatum nɛreba e boi kuka zuudaana primaries, kuka zuudaana John Mahama ti ba yuum loe e ti ka dɛna NDC (Ama'asuntia) nɛra e boi 2016 votum katɛ la puan. [18]

*2020 voteŋo/loosego duma*

Gunfuko puan, 2019, John Mahama ti ba yuum yese e ti ka dɛna nalɛgera e boi Ama'asuntia paatum (National Democratic Congress) ti ka legɛ/ze'ele e boi 2020 voteŋo/loosego duma la puan, 'incumbent' zuudaana Nana Akufo-Addo mina e yuum sige kuka zuo Mahama zi'an e boi 2016  voteŋo/loosego. "Capitalizing" e boi tiŋa puan sɛka e yuum boi tiŋa yɛsera la salema ligeri e sige tiŋa, la kaam la kookoo leebego duma.[4]Ka yuum di Ama'asuntia paatum (National Democratic Congress) primaries la mɛ yuum nyɛ la Pupeelum la 213,487 voteŋo/loosego ti la iŋɛ 95.23 % e boi voteŋo la za'a ti ba votum la bayoobi duma basɛba ti ba walesa la dɛna wuu 4% e boi voteŋo/loosego la puan.[6][8][10]

Siibenya'aŋa 25 puan, 2020 ba za'a waabi gɔngulesa Aseidu Nketiah, e yuum gaarum ba,[12] yuum ta lui ka buurɔ e boi Gaana kootum se'em ti paatum la yuum tiregɛ ti ba nyaŋɛ nyɛ  ta'am tara votego zuo fookɛgesi la po lagum ita voteŋo/loosego ta pa'asɛ la ba e lageseri voteŋo gɔmpaalega la, ta pa'asera basɛba ti ba yese la puan.[14]

2020 voteŋo/loosego la puan, nɛreba pia la anii e boi paatum la puan sɛba e sakɛ ti ba ze'ele dɛna "independent" nalɛgera koŋe ba nɛreba. Sɛba za'a waabi e daa loose gɔnɔ e boi nalɛgerɛ la gee pa'asɛ e boi ba kampaan la yuum yese mɛ.[16]

*2024 voteŋo/loosego duma*

2024 Gaana duma votum/loosego katɛ saŋa sa la, Ama'asuntia paatum (NDC) nalɛgera, kuka zuudaana kura John Mahama, e yuum di mi'a la zo'e zo'e e boi voteŋo/loosego la puan. Kɔ'ɔm di zo'e mɛ ti ba pugum kan le tɔgera ti ba malum votum/loose. "Incumbent" Awɔbegɔ (NPP) nalɛgera Mahamudu Bawumia yuum nyaŋɛ sakɛ mɛ e boi bulika  ba ɔ yuum ta votum ba'asɛ la yu'uŋɔ.[18][19]

Mahama tuntuna /podɔla  Jane Naana Opoku-Agyemang e yuum de pɔka wia daana ti ba votum/loe e ti ka dɛna Kuka zuudaana-podɔla e boi Gaana. [20] 2024 palamɛntiri voteŋo/loosego duma saŋa sa la, Ama'asuntia paatum yuŋ di mi'a mɛ e boi "landslide victory',  di mi'a ti la dɛna 184 e ze'eti 276 zi'isi pɔɔsin.[21]

Gɔmena duma ti ba biŋe a

[demese | demesego zia]

Ze'ele NDC e yuum biŋe sansɛka la sa, ka yuum biŋe la gɔmena duma ayi dɔla la loosego bii voteŋo duma, la buta dɔla la kuka zuudaana Mills kum la. Gɔmena duma la yu'ura e ŋwana e doli wa:

Rawlings gɔmena (1993-2001)

Mills gɔmena (2009-2012)

Mahama gɔmena (2012-2017-2025-2029)

National Executives

[demese | demesego zia]

NDC (National Democratic Congress) la iti loosego la yuuma anaasi woo puan ti ba loose ba tiŋa/paatum la niŋa duma.

2018 ta paɛ zina

NDC (National Democratic Congress) la iŋɛ ba paatum loosego zi'irego la 17-19 Tigerɛ e boi Gaana international Trade Fair Centre, La, Accra. Tilum wa e de yu'ura la za'a: National Chairman – Samuel Ofosu-Ampofo, First Vice Chairman – Chief Sofo Azorka, Second Vice Chairperson Sherry Ayitey, Third Vice Chairman – Alhaji Said Sinare, General Secretary – Johnson Asiedu-Nketia, First Deputy General Secretary – Madam Barbara Serwaa Asamoah, Second Deputy General Secretary – Peter Boamah Otokonor, National Organiser – Joshua Hamido Akamba, First Deputy National Organiser – Kobby Barlon, Second Deputy National Organiser – Chief Hamilton Biney Nixon, National Communications Director – Sammy Gyamfi, First Deputy Communications Director – Kwaku Boahene, Second Deputy National Communications Director – Godwin Ako Gunn, The National Zongo Caucus Coordinator – Alhaji Mamah Mohammed, The National Executive Committee Moembers: Madam Evelyn Enyonam Mensa, Alhaji Adramani Haribu, Sheriff Abdul Nasiru, Alhaji Babanlame Abu Sadat and Mr William Wilson Agbleke, National Youth Organiser – George Opare Addo, First Deputy National Youth Organiser – Edem Agbana, Second Deputy National Youth Organiser – Ruth Dela Sedoh, National Women's Organiser – Hanna Louisa Bissiw, First Deputy National Women's Organiser – Maame Efua Sekyi Addo, Second National Women's Organiser – Madam Abigail Elorm.[22]

Mina e biŋe di la kum (Death of the Founder)

[demese | demesego zia]

NDC duma yuum iŋɛ la ba puti'irɛ ti ba iŋɛ sɛla ta'am tɛra JJ Rawlings, [19] mina e pi'ilum bii e biŋe paatum la gee kabɔna e boi Tigerɛ 12, 2020 yuunɛ la puan e boi Korle-Bu  Kumesegɔ Assibetin.[23]

Loosego kala

[demese | demesego zia]

edit

Election Candidate First Round Second Round Result
Votes % Votes %
1992 Jerry Rawlings 2,327,600 58.4% Elected
1996 4,099,758 57.4% Elected
2000 John Atta Mills 2,895,575 44.8% 2,728,241 43.3% Lost
2004 3,850,368 44.6% Lost
2008 4,056,634 47.9% 4,501,466 50.1% Elected
2012 John Mahama 5,574,761 50.7% Elected
2016 4,713,277 44.4% Lost
2020 6,213,182 47.36% Lost
2024 6,591,790 56.42% Elected

Parliamentary elections

[demese | demesego zia]

edit

Election Votes % Seats +/– Position Result
1992 1,521,629 77.5% 189 / 200 189 1st Supermajority government
1996 4,099,758 57.4% 133 / 200 56 1st Supermajority government
2000 2,691,515 41.2% 91 / 200 42 2nd Opposition
2004 3,505,074 40.8% 94 / 230 3 2nd Opposition
2008 3,776,917 44.1% 116 / 230 22 1st Majority government
2012 5,127,671 46.4% 148 / 275 32 1st Majority government
2016 4,560,491 42.2% 104 / 275 44 2nd Opposition
2020 6,094,478 46.2% 137 / 275 32 2nd Opposition
2024 6,224,054 53.0% 184 / 276 47

Viisegɔ lɔgerɔ

[demese | demesego zia]
  1. https://www.myjoyonline.com/history-of-the-national-democratic-congress-ndc
  2. https://www.ghanaweb.com/person/National-Democratic-Congress-3181
  3. https://web.archive.org/web/20150302142054/http://progressive-alliance.info/participants/
  4. 4.0 4.1 https://www.reuters.com/article/us-ghana-politics-idUSKCN1QG246
  5. https://web.archive.org/web/20170118102834/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/election2012/
  6. 6.0 6.1 https://citinewsroom.com/2019/02/mahama-sweeps-95-votes-to-become-ndc-flagbearer-for-2020/
  7. https://electiondatacenter.theghanareport.com/1992-2/
  8. 8.0 8.1 https://www.bbc.com/pidgin/tori-47349208
  9. http://archive.ipu.org/parline-e/reports/arc/2123_00.htm
  10. 10.0 10.1 https://web.archive.org/web/20230820190141/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/ndcvotes2019/index.php
  11. https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Atta-Mills-formally-nominates-Mumuni-as-Running-mate-67531
  12. 12.0 12.1 https://www.myjoyonline.com/e-levy-stop-the-wastage-cut-expenditure-asiedu-nketia-proposes-alternatives/
  13. https://www.modernghana.com/news/120781/1/ndc-congress-results-prof-wins.html
  14. 14.0 14.1 https://citinewsroom.com/2020/06/ndc-walked-away-with-nothing-supreme-court-ruling-a-clear-loss-godfred-dame/
  15. https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7809451.stm
  16. 16.0 16.1 https://www.graphic.com.gh/news/politics/you-ve-forfeited-your-party-membership-ndc-to-independent-candidates.html
  17. https://www.ghanamma.com/2012/08/07/amissah-arthur-sworn-in-as-ghanas-vice-president/
  18. 18.0 18.1 https://www.reuters.com/world/africa/ghanas-former-president-mahama-wins-election-2024-12-08/
  19. 19.0 19.1 https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/politics/BREAKING-Bawumia-concedes-defeat-in-2024-Presidential-Election-congratulates-Mahama-1963240
  20. https://www.bbc.com/news/articles/cqjzv9k8zjjo
  21. https://3news.com/elections/parliamentary/
  22. https://www.ghanabusinessnews.com/2018/11/19/full-list-of-elected-ndc-national-officers/
  23. https://www.graphic.com.gh/news/general-news/ghana-news-bury-rawlings-in-keta-family-demands.html

Yiŋa viisegɔ lɔgerɔ

[demese | demesego zia]

edit Wikimedia Commons has media related to National Democratic Congress (Ghana).

  • Official website  (in English)
  • Summary on GhanaWeb
    • Official website  (in English)
    • Summary on GhanaWeb
Preceded by

Provisional National Defence Council

(military government)

Governments of Ghana

Rawlings government 1993–2001

Succeeded by

Kufuor government

(New Patriotic Party)

Preceded by

Kufuor government

(New Patriotic Party)

Governments of Ghana

Mills government & Mahama government 2009–2017

Succeeded by

Akufo-Addo government

(New Patriotic Party)

Preceded by

Provisional National Defence Council

(military government)

Governments of Ghana

Rawlings government 1993–2001

Succeeded by

Kufuor government

(New Patriotic Party)

Preceded by

Kufuor government

(New Patriotic Party)

Governments of Ghana

Mills government & Mahama government 2009–2017

Succeeded by

Akufo-Addo government

(New Patriotic Party)